Samo Ciganka s čarobnom kuglom zna što je u Linićevoj glavi

“Taj Linić ne shvaća cjelinu ekonomije, nikoga ne želi pitati i tvrdoglavo provodi neku svoju koncepciju koja se svodi na kažnjavanje ljudi, On bi kažnjavao, ne bi motivirao! Bojim se da ćemo imati izbore u proljeće iduće godine“, kaže ekonomski stručnjak Branimir Lokin.

Umjesto komunalne naknade Hrvati će iduće godine plaćati porez na imovinu, ali se naplata više neće temeljiti na kvadraturi nego na vrijednosti nekretnine. Ministar financija Slavko Linić najavio je porez i potom zanijemio. S javnošću je podijelio tek nekoliko stvari. Želeći odobrovoljiti naciju, najprije je rekao kako u iznosu neće biti promjena u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Potom je sam sebe opovrgnuo i poručio narodu kako će se porezne stope temeljiti na vrijednosti nekretnine što je pravednije od komunalne naknade jer nije isto imati klet u Zagorju i kuću Dubrovniku. Tako je Dubrovnik postao zvijezda vodilja svih medijskih nagađanja o oporezivanju imovine. Procjene godišnjeg poreza za stan površine 70 četvornih metara tročlanoj obitelji kreću se od 600-tinjak do 3500 kuna, a po nekima i vi.

Naknada premala
Dubrovčani će povlasticu života u ovakvom ambijentu opet skupo platiti. Koliko će taj porez iznositi za stanovnike povijesne jezgre Dubrovnika i kontaktnih zona, te hoće li on izazvati novi val iseljavanja? Gradski pročelnik za financije Nikola Pavlović kaže: “Tko to zna? Nismo Ciganke s čarobnom kuglom! “. Mešetari nekretninama tvrde da je prosječna cijena kvadrata još uvijek oko 3.000 eura, iako analitičari kažu drugačije. U državama koje imaju porez na imovinu, on se plaća u godišnjem iznosu od 0,3 do 1,5 posto ukupne vrijednosti imovine.

“Taj iznos kod nas ne bi trebao biti dramatično veći od komunalne naknade koju sada plaćamo, a ona s vodnom naknadom danas iznosi 42 kune za 70 kvadrata stambenog prostora na užem području Dubrovnika. Inače, Grad je lani ubrao oko 28,5 milijuna kuna komunalne i vodne naknade. Pročelnik Pavlović kaže da ni gradska uprava, koju se ovaj porez itekako tiče jer je komunalna naknada trenutačno prihod jedinica lokalne samouprave, nije dobila informacije iz Vlade.

Koliki ćemo porez plaćati nitko ne zna dok Ministarstvo financija ne objavi porezne stope. Ni na jedno pitanje o ovoj temi od njih nije stigao odgovor. Dva su bitna neodgovorena pitanja. Tko će utvrđivati vrijednost imovine; Porezna uprava, neko neovisno tijelo ili neka agencija? Drugo je pitanje, po kojoj će stopi obračunavati. Porez na imovinu može biti izrazito regresivan jer nije vezan uz prihode ili dohodak vlasnika i tu je njegova slaba točka u smislu pravednosti“, kaže Anto Bajo s Instituta za javne financije.

S druge strane, argumenti za njegovo uvođenje su aktiviranje nekorištene imovine i poticanje većeg prometa nekretninama. “Otkako se razvilo tržište nekretnina, bilo je samo pitanje vremena kad će netko krenuti s oporezivanjem“, kaže Bajo. Ekonomski stručnjak Branimir Lokin poručuje Vladi da ovim porezom ne-će uspjeti zakrpati proračunske rupe.

Tvrdoglavi ministar
“Gospodarski kolaps nam je pred vratima, sve se ruši, a oni i dalje stišću s poreznom politikom. To je kao da teško bolesnog čovjeka šaljete da trči. Pravih reakcija nema, a ne dopuštaju raspravu na televiziji. Taj Linić ne shvaća cjelinu ekonomije, nikoga ne želi pitati i tvrdoglavo provodi neku svoju koncepciju koja se svodi na kažnjavanje ljudi. On bi kažnjavao, ne bi motivirao! Bojim se da ćemo imati izbore u proljeće iduće godine“, pesimistično će Lokin. Navodi primjer Belgije koja je, kaže, lani uvela ovaj namet i naplaćuje ga 0,01 posto vrijednosti nekretnine. Belgija, uređena zemlja u kojoj je BDP po glavi stanovnika skoro 40 tisuća eura, porez je uvela s velikim oprezom kako ne bi došlo do bijega kapitala i popratnih posljedica.

Izvan pameti
“Linić ponavlja da su ljudi koji imaju višak kvadrata bogati, a zapravo su mnogi od njih umirovljenici gladni kruha. To je izvan pameti! Postoji silna opasnost da dođe do strahovitog osiromašenja i da se tek s ovim porezom Hrvatska temeljito rasproda strancima za budzašto“, kaže Lokin i dodaje kako je Hrvatska već porezno prekapacitirana. Gradnja kuće značajno je skuplja nego drugdje u Hrvatskoj. Dislociranost, skuplja hrana i ostale potrepštine, prirez najveći zakonom dopušten (izuzev Zagreba), a ubuduće i veći porez na imovinu... Sve su to blagodati života u Dubrovniku.

Izvor: www.dubrovackivjesnik.hr